Lubhalwe nguDylan Bettencourt
I-Stats SA ithi izindleko zokugibela amatekisi zikhuphuke ngo-11.5% ngoNhlangulana, ikakhulukazi ngenxa yokukhuphuka kwentengo kaphethiloli nodizili.
Umsebenzi isikhathi ezingu-44 ngenyanga angase akhokhe u-R76 kuya ku-R127 ngaphezulu, kuye ngokuthi yayiyimalini imali yakhe yokugibela yangaphambilini.
Ukukhuphuka kwemali yokugibela amatekisi kungase kudle u-R76 kuya ku-R127 owengeziwe wesabelomali sanyanga zonke somsebenzi.
I-Statistics South Africa ithe izindleko zokugibela zikhuphuke ngesilinganiso esingu-11.5% phakathi kukaNhlaba noNhlangulana.
Izindleko zokuthuthwa kwabagibeli zikhuphuke ngo-8.1% ngaleyo nyanga futhi zaziphezulu ngo-12.5% uma kuqhathaniswa nonyaka odlule.
Izintengo eziphakeme zikaphethiloli yizo eziyimbangela enkulu. Uphethiloli ubiza u-31.7% ngaphezulu kunonyaka odlule, kanti udizili ukhuphuke ngo-50.8%.
Le mali eyengeziwe iyakhula ngokushesha kubasebenzi abahamba baya emsebenzini futhi babuye kuwo izinsuku ezingu-22 njalo ngenyanga.
Umuntu owayekhokha u-R15 ohambweni olulodwa angase achithe cishe u-R76 ngaphezulu njalo ngenyanga. Imali yokugibela yangaphambilini engu-R20 ingase yengeze cishe u-R101 ezindlekweni zanyanga zonke.
Umuntu ogibela itekisi nsuku zonke obekhokha u-R20 ohambweni oluya endaweni eyodwa (noma u-R25, kuye ngesibonelo) angase achithe cishe u-R127 ngaphezulu.
Lezi zibalo zisebenzisa isilinganiso sokukhuphuka kuzwelonke ohambweni olungu-44 ngenyanga. Izindleko zangempela zincike emzileni kanye nenhlangano yamatekisi.
Abagibeli bangalinganisela ukukhuphuka kwezindleko zabo ngokusebenzisa le ndlela yokubala: Imali yakudala yokugibela uhambo olulodwa ingu-11.5% uhambo lezikhathi ezingu-44.
Umsebenzi owayechitha u-R880 ngenyanga ngemali yokugibela engu-R20 ohambweni olulodwa manje angase akhokhe cishe u-R981.
Esithombeni esingenhla: Itekisi.
Umthombo wesithombe: Ifayela.
