Uhambo lwakho ngetekisi lungabiza u-R127 ngaphezulu njalo ngenyanga

Lubhalwe nguDylan Bettencourt

I-Stats SA ithi izindleko zokugibela amatekisi zikhuphuke ngo-11.5% ngoNhlangulana, ikakhulukazi ngenxa yokukhuphuka kwentengo kaphethiloli nodizili.

Umsebenzi isikhathi ezingu-44 ngenyanga angase akhokhe u-R76 kuya ku-R127 ngaphezulu, kuye ngokuthi yayiyimalini imali yakhe yokugibela yangaphambilini.

Ukukhuphuka kwemali yokugibela amatekisi kungase kudle u-R76 kuya ku-R127 owengeziwe wesabelomali sanyanga zonke somsebenzi.

I-Statistics South Africa ithe izindleko zokugibela zikhuphuke ngesilinganiso esingu-11.5% phakathi kukaNhlaba noNhlangulana.

Izindleko zokuthuthwa kwabagibeli zikhuphuke ngo-8.1% ngaleyo nyanga futhi zaziphezulu ngo-12.5% ​​uma kuqhathaniswa nonyaka odlule.

Izintengo eziphakeme zikaphethiloli yizo eziyimbangela enkulu. Uphethiloli ubiza u-31.7% ngaphezulu kunonyaka odlule, kanti udizili ukhuphuke ngo-50.8%.

Le mali eyengeziwe iyakhula ngokushesha kubasebenzi abahamba baya emsebenzini futhi babuye kuwo izinsuku ezingu-22 njalo ngenyanga.

Umuntu owayekhokha u-R15 ohambweni olulodwa angase achithe cishe u-R76 ngaphezulu njalo ngenyanga. Imali yokugibela yangaphambilini engu-R20 ingase yengeze cishe u-R101 ezindlekweni zanyanga zonke.

Umuntu ogibela itekisi nsuku zonke obekhokha u-R20 ohambweni oluya endaweni eyodwa (noma u-R25, kuye ngesibonelo) angase achithe cishe u-R127 ngaphezulu.

Lezi zibalo zisebenzisa isilinganiso sokukhuphuka kuzwelonke ohambweni olungu-44 ngenyanga. Izindleko zangempela zincike emzileni kanye nenhlangano yamatekisi.

Abagibeli bangalinganisela ukukhuphuka kwezindleko zabo ngokusebenzisa le ndlela yokubala: Imali yakudala yokugibela uhambo olulodwa ingu-11.5% uhambo lezikhathi ezingu-44.

Umsebenzi owayechitha u-R880 ngenyanga ngemali yokugibela engu-R20 ohambweni olulodwa manje angase akhokhe cishe u-R981.

Esithombeni esingenhla: Itekisi.

Umthombo wesithombe: Ifayela.

Izihloko zakamuva