I-Democratic Alliance ifuna izimpendulo emnyangweni wamaphoyisa ngemuva kokuthi owayenguNgqongqoshe uMnuz Bheki Cele edalule ukuthi angaphezulu kwezigidi ezinhlanu amadokodo amacala avaliwe ngale kokuxazululeka kwamacala kusukela ngonyaka wezimali ka-2018/2019.
Umbiko umbiko uthi lokhu kugenxa yokuthi amanye amadokodo antshontshiwe kanti amanye ubufakazi buncane noma abukho nhlobo.
Ilungu le-DA ePhalamende uLisa Schickerling uthe iqembu lithumele isicelo sokuthola ulwazi ngaphansi koMthetho wokuGqugquzela ukuFinyelela oLwazini.
USchickerling uthe ngoLwesithathu iqembu lithole umbiko onemininingwane ovela kungqongqoshe wamaphoyisa ophethe njengamanje uSenzo Mchunu.
“Lolu lwazi luveza isithombe esiphazamisayo, ikakhulukazi uma kubhekwa imigubho yeNyanga Yabesifazane ezweni lethu, futhi kugqamisa izinto ezibalulekile ezikhathazayo ekulawulweni kwamadokodo amacala ngokushoda kwabasebenzi kanye nokushoda kwabasebenzi ezinsizeni zabaseshi bamaphoyisa akwa-SAPS,” kusho uSchickerling.
Uthe iqembu lizocela uMchunu ukuthi eze azochaza ngalezi zinto ezishaqisayo ekomitini lasePhalamende.
USchickerling wengeze ngokuthi lo mbiko ukhombise ukuthi phakathi kuka-2018 no-2023, inani lamadokodo amacala avaliwe ngaphandle kwemiphumela abalwe kanje:
Awokubulala: angu-76 655, awokuzama ukubulala: angu-40 089, awokushaya ngenhloso yokulimaza (GBH): angu-141 026, awokubamba inkunzi okunonya: angu-256 162, awokudlwengula: angu-61 740, awokuhlukumeza ngokocansi: angu-55 143, kanye nawokuthumba angu-9 114.
Uthe isibalo esiphezulu samadokodo amacala ebiwe eziteshini zamaphoyisa yilawo okubulala, awokushaya ngenhloso yokulimaza (GBH) kanye namacala okugebenga kusetshenziswa isihluku.
Luhlanganiswe ngumbhali we-Staff
Esithombeni ngenhla: Umfanekiso wesithombe samaphoyisa e-SAPS.
Umthombo: X
